Saglasno radu [18], korišcenjem semiklasicne aproksimacije
desna strana jednacina (3.1), (3.5) se moze znatno
uprostiti . Tada, izraz (3.5) za vreme relaksacije dobija
uprošcen oblik, izbegavanjem sumiranja po Macubara frekvencama.
U semiklasicnoj aproksimacije, u slucaju dvokomponentne plazme
(elektroni i pozitivni joni sa naelektrisanjem ),
vreme relaksacije se moze predstaviti u obliku
gde je brzina elektrona, koncentracija jona i elektron-jon transportni presek u Radeford-ovoj aproksimaciji sa "cut-off" sudarnim parametrom. Faktorom u izrazu (3.8) uracunava se uticaj elektron-elektron rasejanja, i isti se moze predstaviti
gde je
elektron-elektron transportni presek,
predstavlja
relativnu brzinu elektrona, a
oznacava
usrednjavanje po
.
Odgovarajuci metod odredjivanja staticke elektroprovodnosti u [18] je bio razvijen u slucaju nedegenerisane vodonicna i vodoniku slicne plazme. Proracun vremena relaksacije , odnosno staticke elektroprovodnosti plazme , u semiklasicnoj aproksimaciji u odnosnu na RPA proracun se veoma pojednostavljuje. Metod se još uprošcuje ako se uzme u obzir cinjenica vezana za faktor . Naime, u [18] je pokazano da se vrednost faktora u slucaju dvokomponentne plazme prakticno poklapa sa Spitzerovim faktorom u širokom opsegu elektronskih koncentracija i temperatura. Time se, vreme relaksacije dato formulom 3.8 moze uprošceno dati u obliku
gde je Spitzer faktor dat izrazom
a elektron-jon transportni presek predstavljen sa
Radijus ekraniranja u izrazu (3.12) je definisan u sledecem obliku
gde korekcioni faktor .
Zamenjujuci SC (semiklasicni) izraz (3.10) za vreme relaksacije u pocetnu formulu (3.1) za staticku elektroprovodnost (detaljan postupak uz objašnjenja je opisan u Prilogu (A.2)) dobija se jednostavan izraz
gde su i masa i naelektrisanje elektrona, a je dato sa
Velicina koja se javlja u izrazu (3.15), odgovara faktoru neidealnosti plazme , izraz (2.1) strana
Prelaz od slucaja dvokomponentne potpuno jonizovane plazme (elektroni i joni sa naelektrisanjem ) na slucaj više komponentne potpuno jonizovane plazme (elektroni i joni sa naelektrisanjima ) se postize zamenom izraza 3.8 za vreme relaksacije i izraza 3.9 za faktor izrazima
i odgovarajucim modifikovanim izrazom za faktor , gde su koncentracije jona sa naelektrisanjem , a odgovarajuci transportni preseci.
Semiklasicni metod se pokazao ne samo kao dobra aproksimacija RPA metode, vec zbog svoje jednostavnosti, i kao pogodna metoda za primenu u sferi eksperimentalne fizike plazme [11, Vitel], itd.